KLETVA KOJA JE UBILA SEDAM PREDSEDNIKA SAD

DANAS POČINJE BOŽIĆNI POST
28. novembar 2017.
Spatifilum – ženska sreća: Kažu da ima magičnu moć za žene – možda će i vas iznenaditi…
30. novembar 2017.

KLETVA KOJA JE UBILA SEDAM PREDSEDNIKA SAD

 Indijanski poglavica je gledao pokolj svog naroda, pa je prokleo sve američke predsednike koji budu izabrani u godini koja se završava sa nulom!

 

Tekumseh je bio indijanski poglavica koga su u ratu 1811. godine američki vojnici više puta prevarili.

Celom plemenu su uzeli zemlju i sve ih poubijali. Njegov brat, duhovni vođa plemena je za vreme bitke u kojoj je konjica generala Villijama Harisona, budućeg američkog predsednika, napravila veliki pokolj nad Indijancima sazvao „duhove svojih predaka“ i sa njima odlučio da prokune Harisona.

 

„Postaćeš veliki poglavica belog naroda, ali nećeš do kraja izvesti svoj mandat, ni ti niti bilo koji posle tebe koji bude izabran u godini koja završava sa nulom, umrećeš nasilnom ili prirodnom smrću, tako mi Manitua, ovako će biti. I svaki put kad umre, neka se svi sete smrti mog naroda“.

Idućih 100 godina svi američki predsednici izabrani u nultoj godini su umirali tokom mandata. Ljudi su počeli da veruju u kletvu, u „prokletstvo Tekumseha“.

Harrison je izabran za predsednika 1840. godine, a umro je nakon svega mesec dana vladanja i tako postao američki predsednik sa najkraćim mandatom u istoriji. On je inauguracioni govor, najduži u američkoj istoriji, držao po vrlo hladnom i kišovitom vremenu, a nije htio da obuče kaput. Umro je od upale pluća.

Godine 1860. izabran je svima dobro poznati Abraham Linkoln, koji je izgurao prvi mandat do 1864. godine, a nakon produžavanja mandata je ubijen u atentatu u pozorištu 1865. godine.

Godine 1880. izabran je Džejms Garfild, koji se na poziciji predsednika zadržao tek šest i po meseci, a ubijen je u atentatu dok se zajedno sa suprugom šetao ulicama Vašingtona.

Godine 1900. je na izborima pobedio Vilijam Mekinli. U septembru 1901. teško je ranjen u atentatu, u njega je za vreme posete gradu Bafalu pucao anarhista Leon Čolgos. Osam dana kasnije predsednik je umro.

Godine 1920. za predsednika je izabran Voren Harding. Umro je od „nepoznate bolesti“ tri godine kasnije. Naime, Hardingova smrt se službeno pripisivala srčanom ili moždanom udaru, ali je odbijanje gospođe Harding da dozvoli autopsiju dovelo do niza teorija zavere i špekulacija.

Godine 1940. po treći put za predsednika je izabran Frenklin D. Ruzvelt, jedan od najpoznatijih američkih predsednika. Izgurao je mandat do kraja, opet izabran 1944. ali taj mandat nije izgurao do kraja. Prokletstvo je ‘proradilo’. Umro je od izliva krvi u mozak tri meseca nakon što mu je započeo četvrti mandat.

Godine 1960. inaugurisan je Džon Ficdžerald Kenedi, a ubijen je u atentatu 1963. na ulicama Dalasa.

Međutim, poslednja dva predsednika Ronald Regan i Džordž Buš uspeli su da prežive do kraja mandata i razbiju kletvu.

Regan je izabran 1980. a on je uspeo da preživi atentat pa je nakon oporavka izgurao još cela dva mandata. Na njega je 1981. pucao propali student Džon Hikli mlađi, metak atentatora prošao je samo nekoliko centimetara od njegovog srca.

Foto: Pixabay.com

 

 

Ostavite odgovor