I sam sin Božiji postio je 40 dana i noći pre početka svoje propovedi o dolasku Carstva Nebeskoga. Post u pravoslavnom hrišćanskom predanju ima svoj puni duhovni smisao. Ne odnosi se samo na telesno uzdržanje, već podrazumeva i trud duše u molitvama i vrlinama i uzdržavanje od svakog zlog dela, reči i misli.
Božićni post je, po načinu ishrane, dosta blaži od vaskršnjeg – riba je dozvoljena svakog vikenda, na Vavedenje Presvete Bogorodice kao i na Nikoljdan, bez obzira na to u koji dan padnu.
Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim ponedeljkom, sredom i petkom koji se poste „na vodi“.
Prema pravilima posta i prema rečima Svetog Jovana Zlatoustog, telesni post ne treba koristi ako nije povezan sa duhovnim.
„Ne govori mi: Toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnevnog čoveka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si telo mučio?“, prenose se reči Jovana Zlatoustog u crkvenim knjigama.
U Svetom pismu piše „ljubi bližnjeg svog kao sebe samoga“, što znači da je čovek čoveku brat, te da treba da budemo tolerantni, da poštujemo i pomažemo druge, a to možemo samo ako nismo besni i sebični.
Sveštenstvo objašnjava da post treba čoveka da privoli da razmisli ko je, šta je, gde je i kakav je njegov odnos prema Bogu.
U postu se treba pokajati, ispovedati, razmisliti, olakšati svoju dušu i očistiti sebe. Ne treba telo mučiti postom ako ćemo biti besni, ako ćemo se svađati i želeti zlo bližnjem svom. U postu treba opraštati i nastupati čista srca, ističu sveštenici.
Po vremenu trajanja, post može biti jednodnevan i višednevan. Jednodnevni post je svake srede i petka tokom cele godine, (osim takozvanih trapavih sedmica), zatim Usekovanje glave Svetog Jovana Preteče , Krstovdan , navečerje Bogojavljenja.
Sredom se posti kao uspomena na dan kada Juda izdao Hrista, a petak kao dan kada je Isus Hrist razapet na krstu.
Višednevni postovi su oni koje je Crkva ustanovila pred velike praznike: Sveti Veliki ili Časni post. To su Četrdesetnica (Vaskršnji post), traje sedam nedelja; zatim Božićni post, traje 40 dana; Bogorodični ili Gospojinski post, traje 15 dana i post Svetih Apostola, dužina ovog posta je promenjiva i traje od nedelje Svih Svetih do Petrovdana.